This website uses features that your browser doesn't support. Please upgrade to a recent version of your browser.
Pageflow

Specijalno izdanje Istinomera

Media
  • Cliff
  •  | Hamza
  •  | Istinomer
Povelika Srbija

Nije smelo da se desi

Možda je većinsko protivljenje građana planiranom rudarenju litijuma za vlast neprijatno, ali čini se da joj ni najmanju nelagodu ne izaziva proces disciplinovanja Srbije, koji dobija ubrzanje: sada su dozvoljene i poternice protiv kritičara i bacanje eksplozivnih naprava na studente koji žele slobodan izbor svog parlamenta. Lojalnost se nagrađuje obilato.

Autorka: Vera Didanović, novinarka Radara

Septembar, 2024. godine

Mediji

Sudiji smeta pominjanje javno dostupnih podataka, predsednikovom bratu smeta medijsko citiranje Skaj prepiske koju je citirala i Ana Brnabić, medijima se brani da prate proces prodaje javnog preduzeća… Stanje je, dakle, redovno – stezanje se nastavlja

Test novih metoda: Zatvor i zabrana rada za novinare

Suđenje koje bi moglo imati ozbiljne posledice po novinarsku profesiju i slobodu izražavanja u Srbiji nastavljeno je u septembru u Prvom osnovnom sudu u Beogradu. Reč je o procesu u kome sutkinja Apelacionog suda, Dušanka Đorđević, tuži glavnog i odgovornog urednika istraživakog portala KRIK Stevana Dojčinovića i novinarku Bojanu Pavlović. Proces je jedinstven i po tome što sutkinja Đorđević (koja je tužbu podnela zajedno sa suprugom, bivšim pripadnikom Bezbednosno-informativne agencije, a sada advokatom Aleksandrom Đorđevićem) traži da se novinarima zabrani rad i da budu osuđeni na po 10 meseci zatvora. Njihovi zastupnici tvrdili su na suđenju da to što su pojedini podaci javno dostupni ne znači da novinari mogu da ih koriste. Zastupnici tužbe protiv KRIK-a kao dokaz predložili su tekst iz Informera zbog kojeg je taj tabloid osuđen. Odbrana okrivljenih isticala je da je KRIK koristio isključivo već objavljene podatke i da supružnike nigde nije doveo u vezu sa kriminalom i korupcijom. U dupke punoj najvećoj sali Prvog osnovnog suda suđenje su pratili novinari, predstavnici novinarskih udruženja i organizacija civilnog društva, sedam ambasada i delegacije Evropske unije. Suđenje se nastavlja u novembru.

Zastupnici tužbe protiv KRIK-a kao dokaz predložili su tekst iz Informera zbog kojeg je taj tabloid osuđen.

Tahikardija Andreja Vučića: Glavni pretres po tužbi Andreja Vučića, brata predsednika države, protiv portala i lista Nova završen je posle saslušanja obe strane i sada se čeka presuda. Vučić je tražio naknadu nematerijalne štete za povredu ugleda i časti i pretrpljenu duševnu bol zbog kolumne novinarke Jelene Bulajić, koja je objavljena početkom godine. Andrej Vučić se, kako je sam opisao, loše osećao i dobio tahikardiju, a porodica i prijatelji su bili u čudu kada se u kolumni novinarke portala Nova pojavio detalj iz Skaj prepiske da je on slavio prvu zarađenu milijardu. „To je najmonstruoznija laž. Nemam milijardu, nemam ni toliko krvnih zrnaca, to je laž da se nanese šteta meni, mom bratu, mojoj porodici. Pozivaju se na prepisku Milovih kriminalaca, koji mrze Srbiju i imaju za cilj da ubiju mog brata“, izjavio je Andrej Vučić. Novinarka Jelena Bulajić objasnila je da tema njene kolumne nije bio Andrej Vučić, već odnos vlasti prema medijima kada mediji objave nešto što vlasti ne odgovara. Kaže da se pozvala na pisanje podgoričkog portala „Vijesti“, koji je preneo dešifrovanu Skaj prepisku iz marta 2021. između nekadašnjeg policijskog funkcionera Crne Gore i jednog od vođa kavačkog klana, a u kojoj između ostalog piše da su Zvonko Veselinović i Andrej Vučić „skoro slavili milijardu“. Na druge delove iste Skaj prepisle ovog leta pozvala se i predsednica srpskog parlamenta Ana Brnabić, kada je optužila nezavisne medije da zajedno sa šefom kavačkog klana rade protiv Vučića. I današnji koalicioni partner naprednjaka Milan Stamatović još 2018. govorio je o slavlju zbog prve milijarde evra Andreja Vučića, ali ga predsednikov brat nije tužio.

Zaštititi Kulačina: Zbog napada na srpske novinare ponovo su stigle reakcije iz sveta. Međunarodni PEN centar pozvao je na hitan prekid širenja klevata i pretnji novinaru Nenadu Kulačinu koje dolaze od javnih zvaničnika i provladinih tabloida u Srbiji. Međunarodni PEN centar pozvao je srpske vlasti da pozovu sve odgovorne na odgovornost i da se pridržavaju nacionalnih i međunarodnih obaveza za očuvanje prava na slobodu izražavanja. Međunarodni PEN centar izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka uznemiravanja novinara Nenada Kulačina, koji je, kako se podseća, godinama na meti provladinih trolova i funkcionera vlasti.

„Najnovija klevetnička kampanja protiv Kulačina počela je u julu 2024. godine, nakon objavljivanja kolumne u nezavisnom dnevniku Danas, u kojoj je osudio napade na kolegu novinara koji je govorio o sinu predsednika Srbije Aleksandra Vučiću. Usledila je koordinirana kampanja provladinih medija – uključujući i privatnu, vodeću komercijalnu TV Pink – koja je lažno tvrdila da je Kulačin pozvao da se Vučićev sin polije sumpornom kiselinom“, podseća Međunarodni PEN centar. Podseća se i da je bivša premijerka Srbije i aktuelna predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić optužila Kulačina da je pozvao na ubistvo Aleksandra Vučića. Kulačin je podneo žalbu Savetu za štampu Srbije, koji je, u mišljenju koje je konsultovao Međunarodni PEN centar, 25. jula jednoglasno zaključio da su provladini tabloidi namerno iskrivili njegovu kolumnu, ističući rizike koje takve kampanje klevetanja predstavljaju po bezbednost novinara u Srbiji.

Pretnje novinaru portala Bujanovačke: Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zatražilo je od nadležnih institucija da identifikuju i procesuiraju osobu koja je na društvenoj mreži Fejsbuk pretila novinaru portala Bujanovačke, Nikoli Stevanoviću, zbog novinarskog komentara na vest o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka u Srbiji. „Anonimni korisnik iza profila ‘Vojvoda Mojmilovo’, ispod komentara objavljenog na Fejsbuk stranici Bujanovačkih, napisao je: ‘A ti pi… novinarska, ne zaboravi gde si i gde ti je redakcija, ubuduće se ponašaj. Shvati ovo kao poslednje civilizovano upozorenje“, preneo je NUNS. Od nadležnih su zatražili da što pre procesuiraju i ranije pretnje novinarima redakcije Bujanovačkih čiji je glavni urednik Nikola Lazić rekao da im „neretko“ stižu negativni komentari i uvrede ali da je u slučaju novinara Nikole Stevanovića reč o „otvorenoj pretnji“.

Odgovornost odozgo: NUNS je u saopštenju ocenio da su i pored manjeg broja u odnosu na prethodnu godinu, pretnje novinarima u Srbiji „teške“ i „rezultat negativnih kampanja koje se vode protiv novinara koji kritikuju vlast“. „Takođe, nadležne institucije i dalje ne čine dovoljno kako bi stvorile bezbedno okruženje za rad novinara a nekažnjavanje pretnji i odbacivanje prijava samo može ohrabriti dalje delovanje onih koji žele da ućutkaju novinare“, ocenilo je Nezavisno udruženje novinara Srbije.

Vladika Grigorije meta linča: Vladika SPC Grigorije reagovao je na svom Instagram profilu na hajku koju su protiv njega pokrenuli tabloidi, nazivajući ga, između ostalog, “Đilasovim” i “maserati vladikom”. Povod za hajku je odgovor vladike Grigorija Radar forumu na pitanje o položaju žene u crkvi, u kome (pitanju) se navodi da se često može čuti da je položaj žene podređen, a kao primer je navedena činjenica da žene mogu biti svetice, ali ne i sveštenice. Na osnovu pogrešno prepričanog odgovora, tabloidi su tvrdili, između ostalog, da vladika pokreće inicijativu da se ženama omogući da postanu sveštenice, kao i da želi ujedinjenje SPC i Rimokatoličke crkve. U objavi na Instagramu, vladika je još jednom objasnio šta je zapravo rekao i dodao: "I te kako sam svestan da možda ovog linča ne bi ni bilo da nije bilo mog pominjanja Kosova u medijima i ukazivanja na poslednje stradanje našeg naroda tamo. I, naravno, mog pominjanja nesrećnog litijuma". On je ranije saopštio da kao hrišćanin, episkop, građanin i čovek, ne podržava iskopavanje litijuma i uništavanje plodne doline Jadra ili bilo koje druge. U objavi na Instagramu, vladika je demantovao i navode da vozi Maserati.

Nepoželjna novinarka Pištaljke: Ministarstvo privrede zabranilo je novinarki Pištaljke da prisustvuje otvaranju ponuda za kupovinu državnog preduzeća Jugoslovensko rečno brodarstvo (JRB), čime je prekršilo zakon i onemogućilo da javnost sazna ko je zainteresovan da kupi najveće srpsko brodarsko preduzeće, saopštila je Pištaljka.rs. Ministarstvo je JRB ponudilo po ceni od 21,9 miliona evra, što je sedam miliona evra manje od cene samo jednog posla koji je ova firma dobila neposredno pre oglašavanja prodaje, navodi se u saopštenju. Pištaljka je bila jedini medij koji je želeo da izvesti sa otvaranja ponuda. Prema nezvaničnoj informaciji Pištaljke, za kupovinu JRB nije stigla nijedna ponuda, što ministarstvu otvara mogućnost da tu firmu uskoro ponudi po upola nižoj ceni. Ministarstvo privrede je, ističe se u tekstu Pištaljke, zabranu izveštavanja pokušalo da opravda uredbom Vlade iz 2014. godine o načinu prodaje kapitala državnih firmi, ali tom uredbom ne zabranjuje se prisustvo ni novinara ni drugih zainteresovanih lica.

Gradonačelnik Leskovca da se izvini: Udruženje novinara Srbije (UNS) pozvalo je gradonačelnika Leskovca Gorana Cvetanovića da se izvini urednici portala Jugmedia Milici Ivanović zbog "uvredljivog komentarisanja njenog fizičkog izgleda". Ivanović je UNS-u rekla da je „već duži period meta i da ju je od 2013. do 2016. godine Cvetanović prozivao na svakoj sednici Skupštine, ali da se sada prvi put dogodilo da uvredljivo govori o njenom fizičkom izgledu“.

„Prvi put vređa moj fizički izgled. To prevazilazi sve crvene linije“, rekla je Ivanović UNS-u. Objasnila je i da je nedavno na konferenciji za novinare „bila onemogućena da postavi pitanje, da ju je gradonačelnik napadao i mahao papirom na kom su bili iznosi novca za projekte Jugmedia“. UNS je saopštio i da „poziva gradonačelnika da prestane sa insinuacijama da je gradski novac za sufinansiranje medijskih projekata urednica Jugmedie iskoristila za kupovinu kuće“.

Politika

Plan otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra ne teče baš glatko, ali je za zaključke o konačnom ishodu ipak prerano. Vučić je u projekat Jadar uložio sebe, a pokazalo se da je njegov rejting otporan na razne izazove – i kad pruža podršku gradonačelnici opterećenoj aferama i kad donosi odluke zbog kojih dobija packe spolja

Rudarenje i upodobljavanje

Važan skupštinski “obračun” vlasti i opozicije o rudarenju litijuma, glavnoj temi srpske politike leta 2024, ipak se nije desio u septembru, kako je trebalo, jer je 86 poslanika opozicije 10. septembra pokrenulo inicijativu za donošenje zakonskih izmena o zabrani iskopavanja litijuma i bora. Neobičnim manevrom, vlast je odlučila da već zakazanu vanrednu sednicu ne održi, već da zakaže novu nedelju dana kasnije, 7. oktobra. Naizgled, reč je o prilično beznačajnom odlaganju rasprave o rudarenju koje ionako ne bi trebalo da počne u skorije vreme. Ipak, postoji neka razlika – da je sednica održana kako je prvobitno planirano, opozicija bi, kao inicijator, imala pravo da njen ovlašćeni predlagač zakona obrazlaže predložene zakonske izmene, uz neograničeno vreme govora i pravo na obraćanje kada god se ukaže potreba. Posle intervencije Ane Brnabić, predsednice parlamenta, sednica je zakazana na inicijativu vlasti, pa bi, prema tumačenjima predstavnika opozicije, vlast mogla dobiti mogućnost da različitim intervencijama, poput podnošenja amandmana, obezbedi dodatno vreme za sebe i promeni odnos trajanja govora.

Ko opstruira raspravu: Obrazloženje za odustajanje od sednice zakazane za 30. septembar u 14 sati Ana Brnabić dala je svega nekoliko sati pre tog termina, tvrdeći da nema dovoljno vremena za raspravu, jer dan kasnije, 1. oktobra, po Zakonu počinje redovno jesenje zasedanje parlamenta. Prethodno je, tokom sednice o rebalansu budžeta, vlast optuživala poslanike opozicije da traženjem prava na na obraćanje i replike, namerno troši vreme kako sednica koju je sama zahtevala, ne bi bila održana. Opozicija je tvrdila suprotno i iznosila podatke koji ukazuju da su predstavnici vlasti govorili znatno duže od predstavnika opozicije. Prethodni pokušaj da se spreči rudarenje litijuma, na osnovu inicijative koju je potpisalo 38.000 građana, propao je jer su potpisi “izgubljeni”.

Kako SNS troši novac građana: Više javno tužilaštvo u Nišu formiralo je predmet povodom izveštaja Državne revizorske institucije, rekli su iz Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije za Južne vesti. Reč je o izveštaju koji otkriva niz nepravilnosti u tome kako je gradska SNS vlast trošila novac građana. Takođe, iz Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije VJT u Nišu rekli su da je na osnovu pisanja medija formiran i predmet u vezi sa angažovanjem privatnih firmi „Vodomonteri“ i „Sim puk gradnja“ preko Štaba za vanredne situacije i da su u toku provere navoda iz novinarskih tekstova. U jednom od najobimnijih izveštaja DRI, na čak 313 strana, istaknute su brojne nepravilnosti koje se tiču toga kako je gradska vlast sa Draganom Sotirovski na čelu upravljala javnim novcem – od trošenja para građana po kafanama, preko privremenih i povremenih poslova, usluga konsultanata, računa za gorivo, arčenja gradske imovine, fingiranja vanrednih situacija, do jednog sata „Svarovski“ za koji se ne zna gde je završio.

Pročitaj biografiju Dragane Sotirovski

Podrška predsednika: Dragana Sotirovski, inače članica Predsedništa SNS, nije bila na izbornoj listi te stranke na junskim izborima, ali je, po njihovom završetku, dobila jasnu podršku Aleksandra Vučića tokom njegove posete tom gradu. U septembru smo, zahvaljujući dnevniku Danas, saznali i da se bivša gradonačelnica vratila na uredničko mesto u RTS. Prema Kodeksu novinara Srbije, sa novinarskim poslom je „nespojiv rad u političkim partijama“. U „Vodiču za političare“ NUNS-a, koji se bavi njihovim odnosom prema medijima i novinarskim pitanjima, objavljenom prošle godine, ona je označena kao prvi od 11 najlošijih primera „napada i manipulacija“ koje doživljavaju novinari u Srbiji.

Nagrada za podršku, slučaj Karleuša: Od kako je počela da hvali naprednjačku vlast, pevačica Jelena Karleuša doživela je veliki uspon karijere, a koncert održan u Kraljevu samo dan nakon pogibije porodice sa troje dece u udesu koji je izazvalo vojno vozilo, skrenuo je pažnju na njene letošnje nastupe na trgovima, finansiranih iz lokalnih budžeta. Prema tvrdnjama pojedinih građanskih inicijativa, Karleuša je za nastupe u Subotici i Somboru dobila nešto više od 40 000 evra, dok je, prema izveštajima lokalnih medija, u Požarevcu dobila čak 50 000. U Kraljevu je, prema izveštajima medija, nastup naplatila 35 000 evra, tačno onoliko koliko iznosi dug Apotekarske ustanove Kraljevo, koja je zbog toga pred zatvaranjem.

A građanima dva jajeta: Dok se gomilaju vesti o luksuzu u kome uživaju predstavnici vlasti i njihovi pomagači, građanima se objašnjava da bi trebalo da budu srećni zbog mrvica. Ponekad se baš drastično pretera: ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović iznervirao je dobar deo javnosti kada je, promovišući akciju "Najbolja cena", izjavio za televiziju K1 da obrok od dva jajeta za ukupno 22 dinara čoveka mogu da drže sitim - ceo dan. „Jaje košta 11 dinara – pazite, 11 dinara. A, obrok od 22 dinara. Dva jaja. Pa, to je obrok koji čoveka može da drži ceo dan sitim“, rekao je Momirović i nastavio da nabraja proizvode sa nižim cenama, poput pudinga od 11 dinara. Na opasku voditelja K1 da teško da obrok od dva jajeta čoveka može da drži sitim ceo dan, ministar Momirović je precizirao: “Razumete šta želim da kažem. Naravno, ne želim da kažem da ljudi žive sa dva jaja dnevno, ali mislim u kalorijskom smislu, u nutritivno-kvalitetnom smislu, to je stvarno perfektan obrok“, pojasnio je ministar.

Srbija da ne izručuje Gnjota, poziva EP: Evropski parlament usvojio je rezoluciju o političkim zatvorenicima u Belorusiji i pozvao Srbiju da se uzdrži od izručenja beloruskog novinara Andreja Gnjota. Evropski parlament pozvao je države članice da prate slučaj Gnjota. Parlament je izrazio zabrinutost zbog 300.000 Belorusa koji su prinuđeni da napuste zemlju od 2020. godine. Gnjot, koji se u Srbiji nalazi u kućnom pritvoru, prethodno je predao kabinetima predsednika Srbije, premijera, minstarstvima kulture i pravde apel da ne bude izručen Minsku. Apel su potpisale 783 javne ličnosti, domaći i strani umetnici i intelektualci. Andrej Gnjot se u kućnom pritovru nalazi od juna. Ta mera ističe mu 30. oktobra. Beloruski aktivista kaže da ne zna šta će se nakon toga sa njim dalje dešavati. Apelacioni sud je u septembru po drugi put ukinuo odluku Višeg suda, po kojoj je naloženo izručenje Andreja Gnjota Belorusiji, u kojoj se tereti za navodnu utaju poreza. On takve navode odbacuje i tvrdi da je njegovo hapšenje politički motivisano, zbog učešća u protestima nakon predsedničkih izbora u Belorusiji 2020.

… i da ne proteruje Kurde:Evropski sud za ljudska prava ponovo je doneo privremenu meru kojom je naložio Srbiji da se uzdrži od proterivanja Kurda, majke sa dvoje maloletne dece sa aerodroma Nikola Tesla u Tursku, gde bi mogli da budu izloženi političkom i etničkom progonu, saopštio je Centar za istraživanje i razvoj društva (IDEAS.) To je druga privremena mera koju je Evropski sud za ljudska prava doneo u odnosu na Srbiju za malo više od mesec dana, zbog postupanja Stanice granične policije Beograd na aerodromu Nikola Tesla, a osma ukupno od 2013. godine, navodi IDEAS. U saopštenju te organizacije se dodaje da odluka Evropskog suda “ukazuje na sistemsku praksu odbijanja pristupa teritoriji i postupku azila osobama koje su u potrebi za međunarodnom zaštitom”.

Estonska packa za Đurića: Ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna saopštio je, posle sastanka sa šefom srpske diplomatije Markom Đurićem da se od Srbije kao kandidata za članstvo u EU očekuje da se uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije i da je "neprihvatljivo rukovanje s ratnim zločincem". Cahkna je to napisao na društvenoj mreži X, ali to nije bilo zanimljivo provladinim medijima u Srbiji. „Naglasio sam da je neprihvatljivo rukovati se sa ratnim zločincem koji pokušava da podrije bezbednost Evrope i suvernitet Ukrajine, da se od Srbije, kao kandidata za EU, očekuje da se usaglasi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom i da podržavam dijalog Srbije i Kosova ka miru“, napisao je Cahkna. Pod rukovanjem sa zločincem verovatno se misli na susret Aleksandra Vulina i Vladimira Putina u Vladivostoku. Problem sa baltičkim zemljama mogao bi da postane veći sa izborom Kaje Kalas, bivše estonske premijerke, za visoku predstavnicu EU, naslednicu Španca Đozepa Borelja.

Vulin u Rusiji o Nemačkoj: Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin oštro je govorio o Zapadu na sastanku visokih predstavnika za bezbednost BRIKS-a i partnerskih zemalja u Sankt Peterburgu. Vulin je ocenio da je ujedinjenjem Nemačke počela osveta za poraz u Drugom svetskom ratu, odnosno svetski sukob čije su prve žrtve, kako je naglasio bile Jugoslavija i SSSR. „Naivno smo verovali da se mir u Evropi i svetu čuva tako što se potomci Nemaca stide zločina svojih dedova. Potomci zločinaca iz Drugog svetskog rata se ne stide zločina svojih očeva već se stide poraza svojih očeva i sanjaju revanš“, rekao je Vulin.

Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin oštro je govorio o Zapadu na sastanku visokih predstavnika za bezbednost BRIKS-a i partnerskih zemalja u Sankt Peterburgu. Vulin je ocenio da je ujedinjenjem Nemačke počela osveta za poraz u Drugom svetskom ratu...

Spisak postoji, slučaj Sofije Todorović :Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Sofija Todorović ponovo je 5. septembra zadržana na aerodromu Nikola Tesla. To je njeno deveto zadržavanje od 6. jula ove godine, saopštio je YIHR, navodeći i da je Todorović "u sistemu i dalje pod oznakom zbog koje je neosnovano zadržava granična policija Srbije na svakom ulasku i izlasku iz zemlje". U saopštenju se dodaje da nastavak prakse neosnovanog zadržavanja Todorović “pokazuje da su oznake u sistemu na osnovu kojih se postupa suprotno zagarantovanim ljudskim pravima i dalje na snazi uprkos najavama predsednika Republike Vučića i ministra unutrašnjih poslova Dačića”. Dodaje se da su „u ovom slučaju MUP i BIA dužne da javnosti obrazlože svoje postupanje i da obustave arbitrarno zadržavanje građana“.

Ko sme da bude sudija: Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) upozorio je da je u toku još jedan pokušaj izvršne vlasti, na čelu sa Ministarstvom pravde, da izbor sudija i tužilaca suštinski izmesti iz pravosudnih saveta u Pravosudnu akademiju, hitnim predlaganjem novog Zakona o pravosudnoj akademiji i hitnim izmenama Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu. Time bi, kako je saopštio CEPRIS, Pravosudna akademija, koja je u organizacionom i finansijskom smislu zavisna od izvršne vlasti, postala „jedina tačka ulaska u pravosuđe“, iako u njenoj predloženoj upravljačkoj strukturi nesumnjivu većinu imaju osobe koje su birala politička tela (Skupština i Vlada) zajedno sa onima koje biraju tela u kojima predstavnici političkih tela već imaju većinu (poput Visokog saveta tužilaštva). „Usvajanjem takvih izmena zakona, Srbija bi omogućila da predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti vrše direktan uticaj na izbor nosilaca pravosudnih funkcija. Time bi povredila i sopstveni Ustav koji je 2022. godine promenjen upravo kako bi se ovakav uticaj sprečio“, navodi CEPRIS.





Nasilje

Zakon jačeg funkcioniše neometano: predstavnici države prećutno odobravaju preteće akcije anonimne organizacije, a na studente koji traže demokratske izbore za svoj parlament baca se eksplozivna naprava. Poruka građanima je jasna – poslušnost je imperativ

Vreme poternica, pa šta?

Pokret "Kopaćemo", čiji je osnivač anonimna grupa građana i koji otvoreno promoviše izgradnju rudnika litijuma, objavio je “Registar ekoloških terorista” među kojima su se našle javne ličnosti, poslanici, ekološki aktivisti, koji se nalaze u prvim redovima borbe protiv rudnika Rio Tinta. Registar deluje kao poternica, na kojoj je, za svaku osobu proglašenu “ekološkim teroristom” objavljena fotografija uz kratak prateći tekst. U saopštenju pokreta Kopaćemo navodi se da je svrha registra da evidentira pojedince koji primenjuju taktike ekološkog terorizma u cilju postizanja političko-ekoloških ciljeva na štetu drugih. Uoči održavanja protesta ispred RTS 1. septembra u organizaciji Eko straže, pokret Kopaćemo saopštio je da će pratiti događaj, kako bi evidentirao “ekološke teroriste“. Taj skup najavljen je kao protest i podrška aktivistima privođenim zbog učešća na protestima zbog iskopavanja litijuma. „Kopaćemo“ je naveo da će pratiti i sve buduće proteste na kojima se, kako je saopštio, budu sprovodile taktike ekološkog terorizma u cilju sprečavanja rudnika jadarita i da bi vodio evidenciju svih incidenata pojedinaca koji imaju veze sa ekološkim terorizmom.

Registar deluje kao poternica, na kojoj je, za svaku osobu proglašenu “ekološkim teroristom” objavljena fotografija uz kratak prateći tekst. U saopštenju pokreta Kopaćemo navodi se da je svrha registra da evidentira pojedince koji primenjuju taktike ekološkog terorizma u cilju postizanja političko-ekoloških ciljeva na štetu drugih.

“Pa šta” od ministra: Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je na pitanje TV N1 da li je nazivanje ljudi ekološkim teroristima targetiranje, odgovorio neodređeno: “Sve zavisi”. On je podsetio da isti termin koristi američki FBI. „Misli se na one akcije koje predstavljaju ekstemni vid borbe protiv ili multinacionalnh kopanija. U Americi su palili skijaški centar u Koloradu, izazivali veštačke požare, udarali eksere u drvo kada bi sekli drveće“, rekao je Dačić, a na podsećanje da se to ovde nije dešavalo, uzvratio je da je “bilo poziva na takvo nešto”.

“Pa šta” od pravosuđa: Zbog spiska na kom se nalazi 21 osoba označena kao takozvani ekološki terorista, režiser Stevan Filipović, aktivista Eko straže Bojan Simišić, i bivši košarkaš Vladimir Štimac, koji su takođe na spisku, podneli su krivične prijave protiv NN lica, ali ih je Više javno tužilaštvo odbacilo. Saradnik Instituta ekonomskih nauka Aleksandar Matković dobio je nove pretnje, nakon što je njegovo ime objavljeno na listi takozvanih ekoloških terorista na sajtu kopaćemo.com. Zbog teksta o ekonomskoj isplativosti rudnog litijuma, Matković je i ranije dobio je pretnje smrću, a pretnje su se ponovile nakon pojave spiska koji je objavio sajt Kopaćemo.

A stižu i kontrapoternice: Na listu pokreta „Kopaćemo“usledio je kontraudarac od strane udruženja "Ne damo Jadar", koji od je na svom nalogu na društvenoj mreži X počeo da objavljuje ko su "lobisti Rio Tinta". „Znači ovo je dozvoljeno, od sutra ovde pratite lobiste @RioTinto , zaposlene, profesore koje ne znate a rade za njih, službenike lokalne @sns_srbija i šire, a i neke sudije iz Loznice jer su dali podatke o postupcima protiv @cikafranjo i @ZlatkoKokanovi2 ‼️“, napisalo je udruženje Ne damo Jadar, nakon što je pokret „Kopaćemo“ mnoge njihove članove targetirao kao ekološke aktiviste. Aktivista udruženja Ne damo Jadar Zlatko Kokanović rekao je za dnevnik Danas da su se oni za taj potez odlučili zato što se njima stavlja meta na čelo.

Eksplozivna naprava na studente: Neposredno pred izbore za Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, pred zgradom Rektorata maskirane osobe bacile su topovski udar ili sličnu eksplozivnu napravu na studente članove neformalne grupe STAV, a zatim ih je 30 maskiranih osoba, koje su se predstavile kao obezbeđenje, fizički napalo i sprečavalo ih da uđu u zgradu Rektorata. Tom prilikom dvoje studenata lakše je povređeno. Članovi grupe STAV pokušali su da blokiraju glasanje, smatrajući ga nelegitimnim, pošto je kandidovana samo jedan lista. Policija nije legitimisala maskirana lica, niti se Rektorat oglasio o događajima. Pokrajinski odbornik Radivoje Jovović saopštio je da je grupaciju maskiranih ljudi u crnom predvodio Ognjen Dopuđ, direktor Fonda za evropske poslove AP Vojvodine, ranije radnik obezbeđenja. Na snimku koji su studenti iz grupe STAV objavili na društvenim mrežama, vidi se kako Dopuđ udara jednog od studenata, Srđana Đurića. Dopuđ je, kako se ističe na sajtu Agencije za borbu protiv korupcije, na mesto direktora Fonda za evropske poslove postavljen 24. februara prošle godine, a njegova mesečna primanja za obavljanje te funkcije iznose 192.000 dinara. Na kraju dana, Komisija je saopštila da su izbori protekli bez incidenata te da je glasalo deset ljudi. Dva listića bila su nevažeća.

Nasilje nad nastavnikom već 5. septembra: Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) ponovo je pozvao Vladu i Skupštinu Srbije da bez odlaganja usvoje izmene propisa kako bi se unapredila bezbednost zaposlenih u školama, nakon što je učenik napao i povredio nastavnika u Prokuplju, četvrtog dana od početka nove školske godine. „Odgovarajući predlozi izmena propisa upućeni su Vladi Srbije još 2022. godine… Koliko je još potrebno razbijenih glava, polomljenih prstiju ili još težih posledica svakodnevnog nasilja kojem su izloženi prosvetni radnici, pa da nadležne vlasti shvate da više nema vremena za čekanje“, upitao je sindikat u saopštenju. Sindikat je dodao da su nastavnici, zbog ignorisanja tih zahteva od 2022. godine, od 2. septembra u „belom štrajku“. „Ova vrsta protesta podrazumeva da se do sredine oktobra ocene ne upisuju u EsDnevnik, a da ukoliko vlast ni do tada ne usvoji propise kojima se unapređuje bezbednost u školama, svi učenici dobiju ocenu odličan (5), koja po potrebi može postati i zaključna ocena“, dodaje se u saopštenju. Zahtevi su propisivanje novih krivičnih dela i sankcija u vezi s nasiljem u školi, uvođenje mogućnosti momentalne suspenzije nasilnih učenika iz nastave i ukidanje anonimnih prijava prosvetnim inspekcijama, naveo je sindikat.

Nasilje u Juri: Dve radnice fabrike "Jura" u Leskovcu primljene su u u Urgentni centar u tom gradu posle incidenta u kom ih je, po navodima njihovih kolega, menadžer iz Južne Koreje gađao stolicama. Po rečima svedoka, incident se dogodio zato što su radnice sedele na stolicama što se menadžeru nije dopalo. „Rekao im je da je ta pozicija na kojoj rade izmišljena, podigao je koleginice i počeo da baca stolice. One su bile u šoku, a jedna od njih se onesvestila“, kazala je za Betu jedna od radnica koja je želela da ostane anonimna. Poverenik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Predrag Stojanović rekao je da to nije izolovan slučaj i da je isti menadžer u više navrata maltretirao zaposlene. On je objasnio da su radnice sedele po nalogu lekara da im se dodeli lakše radno mesto. Nakon uznemirenja javnosti, kompanija poznata po lošem odnosu prema zaposlenima, saopštila je da je menadžer suspendovan. Radnici su počeli da potpisuju peticiju kojom se traži deportacija nasilnog menadžera.

KROKODIL prijavio upad ruskih huligana: U kancelarije Udruženja KROKODIL 20. septembra upala je grupa stranih državljana koji su govorili ruskim jezikom, saopštila je ta organizacija. Dok su zaposleni još uvek bili na svojim radnim mestima, huligani su krišom ušli u prostorije KROKODILa i presekli vezice na terasi koje su držale ukrajinsku zastavu dok je jedan član grupe zapričavao zaposlene i fizički onemogućavao pregled zaposlenima ka celokupnom prostoru, navodi se u saopštenju. „Ovaj upad u kancelarije KROKODILa poslednji je u nizu od preko trideset napada od trenutka početka invazije na Ukrajinu. Razlika u odnosu na prethodne jeste da su napadači ovoga puta biti ruski državljani i da su fizički ušli u radni prostor Udruženja dok su u njemu boravili zaposleni. Cilj ovog upada bilo je izazivanje nesigurnosti i straha kod zaposlenih čak i u trenucima dok su na svom radnim mestima na kojima bi trebalo da se osećaju sigurno i bezbedno“, navodi se u saopštenju i dodaje da su i u subotu, 14. septembra, dvojica ruskih državljana uklonila i palestinsku zastavu s terase KROKODILovog Centra. Deo napadača nosio je dukserice s nacionalnim simbolima Srbije a njihov predvodnik majicu s likom Ratka Mladića“, saopšteno je iz tog udruženja. Odmah nakon napada, zaposleni KROKODILa pozvali su policiju, ali kako navode, policijska patrola iz PU Stari grad nije napravila ni zapisnik.

Davljenje na sednici SO Vrbas: Ivor Lukin, član opštinskog veća opštine Vrbas iz redova Srpske napredne stranke, fizički je nasrnuo na odbornika Grupe građana „Oslobodimo Vrbas“ Luku Mažara na početku 3. sednice Skupštine opštine, objavio je Danas. Na sreću, prisutni odbornici sprečili su veći incident. Policija je po pozivu intervenisala, a sednica odložena. Mažaru je u Hitnoj pomoći konstatovan hematom na vratu.

Pedofil i dalje u sudu: Osuđenik za nedozvoljene polne radnje i proganjanje maloletnice radi kao sudski izvršitelj u sudu koji ga je osudio, javio je list Nova. Sudski izvršitelj iz jednog grada u Vojvodini osuđen je 3. jula ove godine na šest meseci kućnog zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji i proganjanja. Žrtva je bila maloletnica, koju je osuđenik (44) godine dodirivao, govorio joj neprimerene reči i slao joj poruke. Otac žrtve u razgovoru za list otkrio je da ga je i sam sretao u zgradi suda. Protiv osuđenika nije pokrenut disciplinski postupak, niti je udaljen sa radnog mesta do okončanja krivčnog postupka, koji je završen pravosnažnom osuđujućom presudom. On još uvek ima službenu legitimaciju i još postoji opasnost da će zloupotrebiti i svoj položaj i autoritet koji mu značka i zvanje daju. Sud u kome radi osuđeni pedofil nije odgovorio na pitanja portala Nova.rs o spornom slučaju, kao ni da li je protiv njega u toku još neki postupak po optužbama za seksualne delikte.

Ostavka pomoćnice gradonačelnika: Pomoćnica gradonačelnika Zrenjanina Vera Milošev podnela je ostavku na tu funkciju nakon što je objavljeno da je verbalno napala i pretila trojici dečaka, od kojih jedan ima probleme u razvoju. Kako su preneli mediji, Milošev i njen prijatelj u bioskopu su verbalno napali dečake, a najmlađem od njih, dečaku sa problemima u razvoju, rekli da „ne sme više tu da dolazi“ i da tu „ne žele da ga vide“. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti pozvala je roditelje deteta da podnesu pritužbu, a predstavnici opozicije u tom gradu pomoćnicu gradonačelnika da podnese ostavku. Zaštitnik građana Zoran Pašalić potvrdio je da je pokrenuo postupak radi utvrđivanja svih okolnosti koje su dovele do ovog događaja. Iako je podnela ostavku, pomoćnica gradonačelnika tvrdi da se ništa nije desilo onako kako je opisano.

Andrej Obradović najavio prigovor: Aktivista LGBT zajednice Andrej Obradović je, povodom odluke Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu da odbije njegovu prijavu zbog brutalnisti policijskih službenika, pozvao civilni sektor da prekine svaku saradnju sa institucijama Srbije i zatražio pomoć međunarodne zajednice. „Ovo prelazi svaku granicu, mi cepamo konvencije o ljudskim pravima kao da su toalet papir“, rekao je Obradović FoNetu. On je najavio i da će podneti prigovor Višem javnom tužilaštvu. Obradović je podsetio da je Konvent za saradnju sa EU već prekinuo saradnju sa institucijama Srbije i pozvao ostale iz civilnog sektora da prate tu odluku.

Nije smelo da se desi, avgust 2024.





Fotografije i video materijal: Canva ilustracije, Istinomer

Avgust 2024. godine

Specijalno izdanje Istinomera